Građa kralježnice čovjeka vrlo je slična onoj u četveronožaca. Između koštanih dijelova, kralježaka, nalaze se vezivno – hrskavične pločice, diskusi. Upravo oni omogućuju značajnu pokretljivost, posebno vratnog i lumbalnog dijela. Uspravan stav je otegotna okolnost osjetljivim diskalnim pločicama, osobito stresovi koji proizlaze iz aktivnog bavljenja sportom. Nefiziološki pokreti i položaji koji pasiviziraju zaštitne okolne mišiće i poništavaju prirodni, fiziološki tzv. dvostruki S kralježnice uzrokuju mikrotraume koji s vremenom napreduju uzrokujući degenerativne promjene mekih i koštanih tkiva.

Prvu pojavu boli u području kralješnice često srećemo već kod mlađih dobnih skupina. Velika i nepravilna opterećenja u djece i adolescenata stvaraju bol kojoj je vrlo teško pronaći uzrok. Pretrage često ne odaju pravi uzrok problema pa smo prisiljeni bol liječiti na osnovi iskustva. Najčešće upotrebljavamo metode fizikalne terapije, tehnike trakcije i manualne medicine koje su se pokazale vrlo uspješnima.

Ako opterećenja traju dulje vrijeme često može nastati “istezanje” pa i pucanje koštanih lukova kralješaka što uzrokuje klizanje jednog kralješka po drugom, tj. spondilolistezu. Klizanje kralješka smanjuje prostor kroz koji prolaze živčane strukture uzrokujući pritisak na njih s pojavom sve veće boli, posebice pri naglim pokretima koji su vrlo često potrebni, ne samo u sportu, nego i u normalnom životu. Liječi se jačanjem muskulature i stabilizacijom kralješnice metodama fizikalne terapije ili različitim steznicima. U slučaju velikog pomaka jednog kralješka prema drugom nerijetko je potrebna operacija.

U kasnijim dobnim skupinama, nakon dvadesete, često se javljaju drugačiji uzroci bolova. Oni nerijetko nastaju nakon naglog dizanja teških predmeta, ili pri naglim pokretima prilikom npr. pucanja na gol ili prebacivanja protivnika. U takvim slučajevima zapravo dolazi do izražaja takozvana patologija intervertebralnog diskusa –a se sastoji od fibroznog vanjskog omotača i središnjeg „jastučića“ ili nukleusa. Pucanjem vlakana vanjskog omotača dolazi do „prolapsa“ nukleusa u vertebralni kanal. Takva tvorba, nalik na ispupčenje, naziva se diskus hernija. Hernija pritišće na živčane strukture, uzrokuje bolove, a progresijom prolapsa može uzrokovati i slabost mišića koji su pritisnutim živcem inervirani. Magnetska rezonancija gotovo 100% potvrđuje dijagnozu, a liječenje je nerijetko operativno i sastoji se u uklanjanju prolapsa.

Treća skupina najčešćih problema s kralješnicom svodi se na akutnu ozljedu. U sportovima u kojima sudjeluje velika energija i brzina (automobilizam, skijanje, padobranstvo i sl.) postoji mogućnost prijeloma kralješnice ili ozljede ligamenata. U najgorem slučaju može nastati presijecanje leđne moždine na različitim mjestima što uzrokuje paralizu dijelova tijela ispod mjesta ozljede. U slučaju prijeloma u području viših dijelova vratne kralješnice moguća je i smrt (sjetimo se košarkaša SiCG na prvenstvu Grčkoj koji je udario glavom u postolje koša).

Prevencija problema s kralješnicom sastoji se u nekoliko osnovnih postulata.
Održavanje odgovarajuće tjelesne mase prvi je od preduvjeta. Kralješnica nosi težinu cijelog tijela pa je razumljivo da povećano opterećenje postupno uzrokuje probleme. Nadalje, svakodnevnom pripremom tijela za trening te svakodnevnim „razgibavanjem“ kralješnicu održavamo pokretljivom i elastičnom. Potrebno je održavati snagu mišića stabilizatora kralješnice adekvatnim vježbama (duboki leđni, stražnjica, trbušni) a što omogućava stabilizaciju kralješnice pri normalnim i ekstremnim pokretima te pojačava kontrolu pokreta. U slučaju deformiteta stopala (spuštena stopala i sl.) potrebno je nositi odgovarajuće ortokinetičke uloške kojima će se, osim korekcije, omogućiti adekvatno opterećenje kralješnice.
Ne treba čekati da problemi postanu kronični, potrebno je odmah se obratiti ortopedu ili fizijatru koji će dijagnosticirati uzroke i prepisati terapiju. Terapija ne smije biti usmjerena isključivo na liječenje boli, nego je potrebno mehanički, uzročno djelovati na oštećenje diskalnog tkiva (manualna medicina, kiropraktika, trakcija). Ako konzervativna terapija ne daje rezultate, indicirano je operativno liječenje!
Vaš odnos prema kralježnici treba biti kontinuiran jer upravo ona predstavlja prijeko potreban kontinuitet za obavljanje najjednostavnijih (disanje, gutanje, probava, rad srca) do najsloženijih aktivnosti – bavljenja profesionalnim sportom!

Dr. med. Mladen Miškulin,
Spec. Ortoped

• Poveznica ka članku na portalu “Moj doktor”